Gradsko pravobranilaštvo

Gradsko pravobranilaštvo Tuzla

Zakon o javnom pravobranilaštvu Socijalističke republike Bosne i Hercegovine (“Službeni list SR BiH” broj 2/89 i 33/89) koji je preuzet kao propis Republike Bosne i Hercegovine („Službeni list R BiH“ broj 6/92) poslužio je kao pravni osnov da Predsjedništvo Skupštine opštine Tuzla donese Odluku o osnivanju Opštinskog javnog pravobranilaštva Tuzla („Službeni glasnik opštine Tuzla“ broj 3/93). Danom stupanja na snagu ove Odluke prestalo je sa radom dotadašnje Međuopštinsko javno pravobranilaštvo Tuzla.

Odlukom o izmjenama i dopunama Odluke o osnivanju Općinskog javnog pravobranilaštva Tuzla („Službeni glasnik općine Tuzla“ broj 4/98) izvršena je promjena naziva Opštinskog javnog pravobranilaštva Tuzla u Općinsko pravobranilaštvo Tuzla.

Nakon stupanja na snagu Zakona o Gradu Tuzla („Službene novine F BiH“ broj 88/14) Gradsko vijeće Tuzla donijelo je Odluku o izmjenama i dopunama Odluke o osnivanju Općinskog pravobranilaštva Tuzla („Službeni glasnik Grada Tuzla“ broj 1/16). Od dana stupanja na snagu navedene Odluke i to od 21.01.2016. godine Pravobranilaštvo nastavlja rad kao Gradsko pravobranilaštvo Tuzla.

Gradsko Pravobranilaštvo osnovano je Odlukom o osnivanju Gradskog Pravobranilaštva Tuzla („Službeni glasnik Općine Tuzla“ broj 3/93, 4/98, 3/05, 2/09 i „Službeni glasnik Grada Tuzla“ broj 1/16).

Pravobranilačka funkcija uređena je na principu PODJELJENE NADLEŽNOSTI između državnih, federalnih, kantonalnih te gradskih odnosno općinskih pravobranilaštava a što znači da su posebnim zakonima za svaki nivo teritorijalne organizacije posebno propisani i uređeni organizacija, pravni i materijalni položaj pravobranilaca na navedenim nivoima teritorijalne organizacije. Sistem podjeljene nadležnosti potvrđuje princip neovisnosti i samostalnosti Pravobranilaštava u radu.

U smislu odredaba Zakona o pravobranilaštvu TK („Službene novine TK“ broj 4/04, 5/08 i 2/14) Pravobranilaštvo je poseban i samostalan državni organ čiji je osnivač Grad Tuzla. Stvarna nadležnost Pravobranilaštva određena je odredbama Zakona o pravobranilaštvu TK, drugim zakonskim i podzakonskim propisima od kojih je najznačajnija Odluka o osnivanju Gradskog Pravobranilaštva Tuzla.

U skladu sa odredbama navedenih propisa stvarna nadležnost Pravobranilaštva ogleda se u tome da:

– pred sudovima, organima uprave i drugim državnim organima, Pravobranilaštvo poduzima pravne radnje i koristi dozvoljena pravna sredstva (redovna i vanredna) radi pravne zaštite

imovine i imovinskih interesa Grada Tuzla (u daljem tekstu: Grada);

– daje pravna mišljenja u postupcima donošenja akata kojima se uređuju imovinsko-pravni odnosi ili se raspolaže imovinom Grada;

– pruža stručnu pomoć organima, službama, ustanovama i javnim preduzećima čiji je osnivač Grad ukoliko je to predviđeno aktom o osnivanju tih pravnih lica  i

– kao umješač ili zainteresirano lice pridružuje se na strani pravnih lica čiji je osnivač Grad, u parničnim i  upravnim postupcima, radi zaštite imovine i imovinskih interesa osnivača.

Odredbama Zakona o pravobranilaštvu TK Pravobranilaštvo je ovlašteno da preduzima pravne radnje i radi zaštite imovine i imovinskih interesa pravnih lica, čiji je osnivač Grad, ukoliko je to predviđeno aktom o osnivanju tih pravnih lica. Pravobranilaštvo je ovlašteno da se kao lice umješač ili zainteresirano lice pridružuje na strani pravnih lica čiji je osnivač Grad u parničnim i upravnim postupcima radi zaštite imovine i imovinskih interesa osnivača.

Pravobranilačka funkcija predstavlja ovlašćenje za zastupanje Grada u ostvarivanju zaštite njegovih imovinskih prava i interesa. U tom smislu, Pravobranilaštvo nastupa kao zakonski zastupnik Grada, gradskih organa i drugih subjekata prava određenih zakonom u postupcima pred sudovima, organima uprave i drugim nadležnim organima, kada Grad, odnosno njegovi organi u tim postupcima imaju svojstvo stranke o čijim imovinskim pravima i interesima odlučuje u određenom postupku. U svim navedenim postupcima, Grad kao stranku može zastupati isključivo Pravobranilaštvo, kao poseban organ Grada, na osnovu Zakona o pravobranilaštvu.

Da bi Pravobranilaštvo moglo vršiti navedene poslove i zadatke iz svoje stvarne nadležnosti u radu Pravobranilaštva potrebno je obezbjediti pravilno i zakonito unutrašnje poslovanje. Unutrašnje poslovanje Pravobranilaštva obuhvata vršenje administrativnih, upravnih, finansijskih i tehničkih poslova.

Poslovi uprave u Pravobranilaštvu su oni poslovi kojima se obezbjeđuju potrebni uslovi za pravilan rad i poslovanje Pravobranilaštva a naročito poslovi rukovođenja i organizovanja rada u Pravobranilaštvu, staranje da se poslovi i zadaci vrše uredno i blagovremeno, obezbjeđenje materijalno-tehničkog poslovanja, obavljanje poslova iz oblasti radnih odnosa zaposlenih, poslova statistike, obezbjeđivanje stručnog osposobljavanja i usavršavanja zaposlenih kao i vršenje drugih poslova određenih propisima. Poslovima uprave rukovodi Pravobranilac.

Administrativno-tehnički i računovodstveno-materijalni poslovi u Pravobranilaštvu obavljaju se u pisarnici Pravobranilaštva a obuhvataju poslove postupanja sa pismenima, vođenje upisnika, pomoćnih knjiga i evidencija, poslove nabavke materijalno-tehničkih sredstava za rad Pravobranilaštva, poslove arhiviranja, rukovanje sa arhiviranim predmetima kao i vođenje evedencije o arhiviranim predmetima.

Radi sveobuhvatnijeg upoznavanja sa sadržajem rada Pravobranilaštva, na ovom mjestu prikazat ćemo domen rada Pravobranilaštva, koji se ogleda kroz slijedeće segmente:

–          zastupanje Grada u svim sudskim i upravnim postupcima,

–          davanje pravnih mišljenja u postupku donošenja akata kojima se uređuju  imovinsko-pravni odnosi kao i prilikom zaključivanja ugovora o raspolaganju nekretninama ili pokretnim stvarima u vlasništvu Grada,

–          pružanje stručne pravne pomoći organima, službama, ustanovama i drugim pravnim osobama čiji je osnivač Grad kada je u pitanju rješavanje imovinsko-pravnih pitanja i

–          potvrda zaključenih ugovora o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo.

Radnje koje vrši Pravobranilaštvo kao i pismena, koja se zaprime ili nastanu u radu Pravobranilaštva, upisuju se i evidentiraju u odgovarajućim upisnicima i pomoćnim knjigama u skladu sa odredbama Pravilnika o poslovanju i vođenju evidencije u Pravobranilaštvu koji je propisao Ministar pravde TK („Službene novine TPK“ broj 8/98).

Upisnici služe za upisivanje pismena, kojima se u Pravobranilaštvu osniva određeni predmet, evidentira tok postupka i pojedine radnje obavljene u toku postupka dok pomoćne knjige služe za evidentiranje podataka na osnovu kojih se mogu brže i lakše pronaći pojedina pismena kao i za upisivanje dopunskih i drugih podataka koji se ne evidentiraju u upisnicima. Upisnike i pomoćne knjige vode namještenici u pisarnici Pravobranilaštva.

U skladu sa odredbama navedenog Pravilnika u Pravobranilaštvu se vode slijedeći upisnici:

–          upisnik za parnične i vanparnične predmete . . . . . . . . . . . .. . „P“  upisnik

–          upisnik za predmete potvrde ugovora o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo   . . . . . . . . . . . . .  „Su“ upisnik

–          upisnik za izvršne predmete . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .   „I“   upisnik

–          upisnik za upravne predmete  . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .   „U“ upisnik

–          upisnik za upravne sporove . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .  „Us“ upisnik

–          upisnik adhezionih postupaka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .  „A“  upisnik

–          upisnik za predmete pravnih mišljenja . . . . . . . . . . . . . . . . .   „M“ upisnik

–          upisnik za predmete uprave Pravobranilaštva . . . . . . . . . . . .  „Op“ upisnik

–          upisnik za ostale predmete  . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .  „R“ upisnik.